Kako graditi otpornost na stres?

Zašto se neki ljudi bolje nose sa stresom, dok drugi pucaju pod pritiskom?

Na to pitanje odgovara koncept psihološke otpornosti.
Otpornost u prirodnim i tehničkim znanostima predstavlja povratak u prvotni oblik nakon savijanja ili istezanja. U psihologiji ona se naziva psihološka otpornost i moguće ju je definirati kao sposobnost suočavanja, prevladavanja i prilagodbe na nepovoljne životne okolnosti.

Istraživanja pokazuju da se sa stresom bolje nose oni koji:

• brinu o svom fizičkom zdravlju i redovito odvajaju vrijeme za sebe i za aktivnosti u kojima uživaju,
• imaju kvalitetne emocionalne veze s obitelji i prijateljima,
• vjeruju u sebe i imaju pozitivan stav prema životu,
• imaju razvijenu sposobnost aktivnog suočavanja s problemima i prilagodbe na promjene i
• suosjećajno postavljaju granice drugima i nježni su prema sebi u zahtjevnim situacijama.

To ne znači da psihološki otpornije osobe žive život bez pritisaka.

One se također suočavaju s teškim životnim događajima i stresorima te doživljavaju niz neugoda, no s njima se bolje nose.

S druge strane, istraživanja pokazuju da su podložniji stresu oni koji su:

• skloni perfekcionizmu,
• podložni autoritetima,
• koji idealiziraju i prioritiziraju svoj posao,
• imaju visoka očekivanja od sebe i drugih i
• oni koji ne znaju reći “ne”.

Srećom, psihološka otpornost nije osobina ličnosti, što znači da se s njom ne rađamo, nego je učimo, razvijamo i gradimo tijekom života.

Kako graditi psihološku otpornost?

• održavanjem važnih međuljudskih odnosa,
• odvajanjem vremena za sebe i za aktivnosti u kojima uživamo,
• brigom o svom fizičkom zdravlju kroz tjelovježbu, kvalitetnu prehranu i dostatan san,
• povećanjem svoje emocionalne inteligencije i unaprjeđenjem vještina suočavanja s problemima,
• izražavanjem vlastitih emocija, želja i potreba,
• suosjećajnim postavljanjem granica drugima i nježnim samogovorom,
• vjerom u sebe i traženjem pomoći te
• obraćanjem stručnjaku mentalnog zdravlja.

Briga o sebi nije luksuz i ne mora uključivati ni luksuzne ni skupe stvari.

Da bismo se osjećali dobro, uživali u životu i bili otporniji na stres – vrijeme za sebe, za drage osobe, pauze za šetnju, trenutke za neko zanimljivo štivo ili seriju, i druge vrijedne sitnice – sve to trebamo promatrati kao ključni dio brige o sebi. Kompleksne vještine i tehnike nam nisu potrebne sve dok nam ispred nosa stoje ove tako obične, a zapravo presudne stvari koje često ni ne smatramo važnima. Na koncu, upravo je način na koji se nosimo sa stresom ono što nas osnažuje – ili razara.

Ako želite izgraditi psihološku otpornost i naučiti se bolje nositi sa stresom, obratite mi se s povjerenjem.

Preporuke za čitanje:
Bernstein, A. (2012). Zabluda o stresu: odakle stres uistinu dolazi te kako živjeti sretnije i zdravije. Lekenik: Ostvarenje.
Hayes, S. C. (2017). Izađite iz svog uma u svoj život. Mybook: Sarajevo.
Krohne, H. W. (2002). Stress and coping theories. U: International Encyclopedia of the Social Behavioral Sciences, 22, str. 15163-15170.